Granit

Općenito o granitu

Granit je dubinska magmatska stijena. Široko je rasprostranjen u zemljinoj kori. Nastao je hlađenjem i učvršćenjem užarene magme u unutrašnjosti zemlje. Jedan je od najtvrđih materijala. Pošto je čvrst i otporan materijal često se koristi u građevinarstvu. Stari egipćani su ga koristili za izgradnju obeliska. Prosječna gustoća granita je 2750 kilograma po metru kubnom. Riječ granit dolazi od latinske riječi “granum”, koja znači zrno. Za razliku od drugih magmatskih stijena granit nije nađen na mjesecu.

Nalazišta

Granit čini veliki dio kontinentalnih kora. Granit je postajao dio zemljine kore tokom svih geoloških perioda. Većina je iz prekambrijuma. Nastao je u različitim vremenima historije zemlje, od prije milijardu do nekoliko desetina miliona godina. Najstarije granitne stijene nalaze se u Švedskoj, Velikoj Britaniji i Arizoni (SAD). Široko je rasprostranjen u zemljinoj kori i najčešća je bazična stijena ispod sedimentnih stijena. Često čine ogromne nepravilne mase, batolite. Iako je široko rasprostranjen postoje područja sa komercijalno vrijednim kamenolomima granita:

  • Skandinavija, tj. Finska, Norveška i Švedska
  • Španija, najviše u Galiciji i Ekstramaduri
  • Brazil
  • Indija
  • Južni dio Afrike, tj. Angola, Namibija, Zimbabve, Južna Afrika

Porijeklo

Granit je magmatska stijena i formirana je iz magme. Nastala je na dubini, nije stijena nastala izlivom magme na površinu nego untar Zemljine kore. Obično se to dešavalo na dubinama od 1,5 do 50 kilometara. Dolazilo je do kristalizacije iz magme na dubini i miješanja sa drugim stijenama. Hemijski sastav granita odražava različitu hemijsku strukturu stijene od koje je magma iz koje je nastao granit. Kada nastanu određeni uslovi unutar površine nastaje granit. Ponekad obrazuje mala dubinska (intruzivna) tijela, ali poznatiji je po velikim nepravilnim masama zvanim batoliti, za koje ne znamo dokle sežu u dubinu. Površina batolita može biti do desetaka hiljada kvadratnih kilometara. Batolit Kost Rejndž u Britanskoj Kolumbiji je dužine 2000 kilometra i širine 200 kilometara.

Upotreba

Crvena piramida u Egiptu iz 26. vijeka pne. dobila je ime po izloženim bojama granitne površine. Treća je piramida po visini u Egiptu. Menkaurova piramida je građena pomoću krečnjaka i granitnih blokova. Keopsova piramida ima veliki granitni sarkofag. Svi obelisci starog Egipta rađeni su od granita iz Asuana, gde je najstariji kamenolom na svijetu. Kako su Egipćani sjekli tvrdi granit nije baš jasno.

Mnogi hindu hramovi u južnoj Indiji građeni su od granita. Najviše su građeni u 11. vijeku u doba kralja Radžaradže Čole I.

Granit se može uglačati do visokog sjaja, zbog toga je estetski jako prihvatljiv materijal. Granit se danas mnogo koristi kao podni kamen u javnim i komercijalnim zgradama i spomenicima. Pojavom kiselih kiša granit je postao pogodniji od mramora, jer je izdržljiviji. Često se koristi u kuhinjama kao gornja površina na kojoj se radi, a sveg zbog svojstva granita da je jako trajan materijal sa lijepim estetskim izgledom.

Koristi se i za kamene kocke i ivičnjake na cestama, za oblaganje tunela, za postolja spomenika.

Mineralni sastav

Granit se klasifikuje prema količini kvarca, feldspata i biotita. Granit je intruzivna (dubinska) magmatska stijena, dakle nastaje unutar zemlje. Njegov ekvivalent po sastavu je riolit, koji nastaje kao izlivna stijena na površini. Nastaje hlađenjem i učvršćenjem magme u unutrašnjosti Zemlje. Granit se najvećim dijelom sastoji od tri vrste minerala, a to su:

  • kvarc
  • feldspat
  • biotit

Postoje i drugi, ali su rjeđi (cirkon, tumalin, granat, hematit…). Granit je veoma lijepih boja, od svijetlo ružičaste, crvenkaste sve do sive.

Kamenorezac Barok

O nama
Vizija
Kontakt
Kamenorezac Barok Zenica. Sva prava pridržana. 2019.
Izrada i održavanje web sajtova SAMTED